ISTINSKI ŠAMPIONI FISA
Dr. Dizdar Adnan – Krcko , nepredvidiv, u smislu da je imao veoma mnogo nevjerovatnih odbrana a naročito ako je malo ‘’naoštren’’. Ostaje u sjećanju jedna utakmica kada je Krcko branio za reprezentaciju ‘’Jugoslavije’’ na trofeju ‘’Kup Karpata’’ ‘’ Kluž’’, Rumunija, a igrali se protiv Istočne Njemačke ( u to doba, to je bila jedna od najjačih rukometnih reprezentacija na svijetu). Kada je u drugom poluvremu Dizdar ušao u igru, a do tada smo gubili ubjedljivo, imao je nevjerovatan broj odbrana. Ukratko, primio je samo dva gola iz penala za čitavo poluvrijeme, a reprezentacija ‘’Jugoslavije’’ je pobijedila u tom susretu – sjecanja su ovo na rukometnu legendu, dr. Adnana Dizdara, koja su prenesena sa bloga Mirze Hasanefendica.
Vrhunski golman
Dizdar je karijeru počeo u Mladoj Bosni početkom šezdesetih godina i prošao je sve kategorije. Godinama je bio nezamjenjiv na golu i svi veliki uspjesi kluba vezani su za njegovo ime. Svakako da je kruna njegove karijere bio odlazak na Olimpijske igre u Moskvu, zajedno sa saigračem Goranom Nerićem. Nekako se cini da je Adnan Dizdar trebao imati vise reprezentativnih utakmica, medjutim, mora se istaci da je konkurencija bila bas „zestoka“ u to vrijeme. Sve sami vrsni golmani su branili tada u jogoslovenskim tomovima. Skoro svaki tim je imao odlicnog golmana. Tim vise, igranje za reprezentaciju Jugoslavije na Olimpijskim igrama 1980 u Moskvi je bila istinska potvrda kvaliteta vrhunskog rukometnog golmana, Adnana Dizdara.
Jedan od najzaslužniji za uspjehe koje je postizao RK Zeljeznicar je svakako golman Adnan Dizdar. Svi oni koji su se i rekreativno bavili rukometom, znaju koliko je važno na golu imati vrhunskog čuvara mreže. Tada se igra daleko mirnije u odbrani, a znaju se čak “navlačiti” oni slabiji šuteri, ostavljajući im dovoljno prostora da pokušaju postići gol. Naravno, Dizdar je takve lopte sigurno branio i pretvarao u kontre, koje je milimetarskom tačnošću bacao Žigiću, Festiću, Delahmetoviću i ostalim saigračima. Brza kontra je pola uspjeha.je ljubimce koje su stavljali na spisak najboljih.
Porasla im je popularnost širom naše države, ali i u evropskim razmjerama, pogotovo nakon uspjeha u Kupu EHF-a, kada su tek u završnici poraženi od tada veoma jakog njemačkog predstavnika Guimmersbacha. Uspješne su bile i turneje širom Evrope, a igrači u plavim dresovima bili su rado viđen gost od Španije, gdje je rukomet bivao sve popularniji, pa sve do skandinavskih zemalja.
Uspjehe rukometaša nisu uvijek pratili i oni koji su trebali da ga finansijski podrže. Svaki uspjeh košta, a Sarajevo izgleda nije bilo u stanju da to prati. Bilo je to i doba inflacije, kada se novac obezvrjeđivao preko noći. Zbog toga se šampionska generacija počela osipati. Osim Dizdara, u Njemačku je otišao Delahmetović, otišli su trbuhom za kruhom i Žigić, Festić, Mijatović, Božinović…
Od šampionske ekipe došli su u situaciju da se bora za opstanak. Nažalost, ekipa koja je uz bjelovarski Partizan, beogradsku Crvenu zvezdu i Zagreb bila jedina od osnovanja bila stalni član Prve savezne rukometne lige, doživjela je da na kraju sezone 1986/1987 napusti društvo najboljih. Bio je to šok od koga se ovaj klub nikada nije oporavio. A onda je došla agresija na našu zemlju, došla su neka nova vremena i neki novi ljudi i – ništa nije bilo kao prije. Pa ni rukomet.
Krcko nije bio samo dobar rukometaš. Iako je često trenirao i dva puta dnevno, imao bezbroj putovanja, Dizdar je uspio da završi studij medicine. Svoje rukometno znanje stavio je u službu nauke, tako da je u inostranstvo otišao ne u veliki klub, iako je to po svojim kvalitetima mogao, nego je otišao u Švajcarsku gdje je uz sport specijalizirao ortopediju. Danas je dr. Adnan Dizdar jedan od najcjenjenijih sarajevskih hirurga ortopeda i traumatologa, autor brojnih inovacija u oblasti medicinskih implantata. Međutim, uspjesi ga nikada nisu promijenili. Ostao je uvijek u pravom smislu čovjek.
Votka u koljenu
Izvod iz priče „ Pauk na zidu“ Dario Džamonja
Sjedio sam „Kod Kerima“ i pio čaj, nježno da ne može nježnije stiskao svoje bolno koljeno uz “uh” i “ah” i odlučivao kako moram otići (najzad!) na pregled kod Adnana Dizdara – jeste da nemam socijalnog, ali raja mi je, pa će mi uraditi ono što misli da treba… Pod prstima sam osjećao bazen vodurine što se nakupila u čašici koljena, premještao se sa stolice na stolicu ne bih li našao povoljniji položaj za sjedenje – ali džabe. Boli, pa boli! Nećete mi vjerovati, kad sam već pomišljao da odem kod svog jarana i komšije Dragana koji ima bonsek, pa da si odrežem ovu jebenu nogu koja mi ne služi više nizašta osim da boli, pored izloga prolazi Krcko (dr. Adnan Dizdar), ja mu kucnem da svrati na kafu… “U frci sam, Daco.” “Daj, ne jebi – pogledaj mi ovo…” “Šta ti je?” “Čini mi se da imam vodu u koljenu.” Zavrnuh nogavicu, a Krcko mi svojini klavirističkim prstima pređe preko noge: “Ma, jok! Nemaš ti vodu u koljenu – ti imaš votku u koljenu.” To me utješi. Pravo me utješi. Zato odoh kući i skuhah si čaj od konjogriza. (Donio mi ga moj prijatelj Milan Andrić, pametan kao što je uvijek i bio, skonta da od pisanja nema nikakva haira, pa se posveti hodanju po planinama i da bere travke što će njegovim još uvijek zabludjelim novinarima, koji vjeruju da pisana riječ može promijeniti nešto, olakšati svakodnevne i svakolike muke.)
„OVO ĆE NAM SVIMA DIĆI KRILA“
Izvod iz priče „ Dr. Adnan Dizdar“ – Nedim Hasić
Poznati ortoped, nekada vrstan rukometaš, osmislio je patent za pričvršćivanje implantata koji radikalno olakšavaoperacije i skraćuje oporavak najtežih pacijenata“
Kratka agencijska vijest objavljena proteklih dana u ovdašnjim medijima izazvala je veliku pažnju u liječničkim krugovima. Ugledni sarajevski ortoped Adnan Dizdar, nekadašnji rukometni reprezentativac Jugoslavije, u ruskom je Sevastopolju osvojio zlatnu diplomu na izložbi inovacija i novih tehnologija Novo vrijeme. Uspjesi i nagrade bh. inovatora posljednjih godina nius rijetkost, no nagrada za Dizdara je vrijedna jer je njegov patent, Ortopedska daščica sa rašljastim vijcima već u upotrebi i pokazuje izvrsne rezultate. Skoro devedset procenata nagrađenih patenata nikada ne pronađe svoju upotrebnu vrijednost, no Dizdar je svojim pacijentima, na sarajevskoj Klinici za ortopediju, već ugradio devet implantata sa svojom daščicom od humanog čelika i titanija što je „inventivno i korisno rješenje za saniranje koštanih preloma, koje je već u primjeni“, kako stoji u obrazloženju nagrade.
„Patent ne nastaje odmah, on traži svoje vrijeme. Prva prijava patenta bila je prije četiri godine, a nakon toga je teklo vrijeme u kojem smo pokušavali vidjeti može ili se on ili ne primijeniti u praksi. Na sreću, ovaj je već primijenjen i polučio jue izvrsne rezultate“, priča doktor Dizdar, pokazjući nam snimke patenta, koji će zvanično biti predstavljen sredinom oktobra u zenici, na skupu udruženja američko-bosanske medicinske inicijative. Dizdar kaže kako nije riječ o patentu novog implantata kuka, kako su mnogi pomislili u prvi mah kada je objavljena vijest o nagradi, nego o rupama za šarafe, na koje se pričvršćuje implantat. „Svi implantati imaju rupe za šarafe, kojima se pričrvšćuju. Naš patent je nova, poboljšana verzija postojećih rupa koje postoje u svijetu. Mi smo, do sada, operirali ukupno devet pacijenata, trudli smo se da uzmemo slučajeve koji su indikativni, da operiramo najteže slučajeve. Smatrali smo da, ako njih uspješno zbrinemo, onda je to sve pozitivno i za one koji su lakši. I svakome je pacijentu rehabilitacija išla ubrzanim tempom nego do sada, pacijenti su išli kući dva ili tri dana nakon operacije“, pojašnjava Dizdar. Odobrenje za rad na patentu Dizdar je sa suradnicima dobio prije godinu dana. Prije toga, proveli su dosta vremena čekajući na odobrenje Etičkog komiteta i sličnih institucija, neophodno kako bi svoj patent mogli praktično testirati. Sa ceoma malo novaca, tek jednaest hiljada maraka koje im je odobrio prijašnji ministar zdravlja sarajevskog Kantona, Mustafa Cuplov, uspjeli su testirati inovaciju koja bi mogla uveliko olakšati operacije kuka i postoperativni oporavak i najtežih pacijenata.„Sve je, u stvari, entuizijazam. U zemlji u kojoj nema para, morate se snalaziti kako znate. Onda vam to ispada kao hobi, a ne neki realni posao“, pojašnjava Dizdar, potcrtavajući kako je uspjeh inovacije sarajevskih liječnika sjajan način za promociju zemlje i njenih stručnjaka koje se na Zapadu ipak gleda pomalo ispod oka. „U zemlji u kojoj živimo, koja je na nivou socijalne pomoći, morate shvatiti da je to tako. To je izazov jer će se naša iskustva koristiti vani, što nam na neki način diže dignitet. Jer kada ste ovakva zemlja, onda vas svako gleda kao na socijalni slučaj. Ljekarska profesija traži dignitet, kvalitet i velika ulaganja, to je jedna od najskupljih grana nauke i društva uopće. Zato nam ovakav uspjeh svima itekako podiže krila”.
FOTO ALBUM:
Adnan Dizdar, Sead Pizović, Mišo Bašić, Milan Turanjanin i Halid Demirović
FIS-GOL TIM
Sarajevo, 19.09.2023.