DIVNA LJUDINA
Piše: Željko Božović
Igrao sam po povratku iz vojske za Tabasko sve do pocetka rata. Haso legenda je tada upravo drzao restoran u FIS-u i za tih par godina koliko sam igrao za njega mogu samo da kazem da je bio jedna velika ljudina. Sa nama je igrao i moj veliki drug Zvjezdan, koji na veliku zalost nije vise medju nama. Igrao je jos Vaso Velagic, onda Memic – Zof pozadi ubojita lijevica, iz Vogosce Sejo Mrso i Kahriman i za njih sam cuo da su nazalost pokojni.
Haso je bio gazda tima, a ono sto me je odusevljavalo je da je uvijek bio nasmijan i spreman na salu. Zezao se sa nama kao da je nasa generacija, vidjelo se da zivi za to da dobije, ali nikad nismo imali pritisak kao sto je bio slucaj u nekim drugim ekipama da se mora dobiti po svaku cijenu.
Poslije tekmi cesto bi svratili kod njega u restoran i on nas je docekivao kao da smo mu rodjena djeca. Narocito su bile zanimljive epizode sa Vasom Velagicem jer ga je Haso odlicno poznavao, jer je igrao i veliki fudbal kod njega u Kosevskom brdu. Za mene su to neponovljiva vremena, i ako me sjecanje ne vara osvojili smo drugo mjesto u onoj zadnjoj godini u onoj nasoj prvoj ligi. Davor je bio prvi i onda su osvojili republicko, a kasnije i drzavno prvenstvo pred sami rat.
Drago mi je da ste odlucili predloziti Hasana Hajdarevica za vasu prestiznu rubriku Kuca slavnih. On to svojim radom, odnosom i ljubavlju koju je imao za mali fudbal svakako zasluzuje. Haso pripada malonogometnoj eliti koja je obiljezila to vrijeme.
VRIJEDNI ČOVJEK I SPORTISTA
Hasana Hajdarevica poznam jos od djecackih dana. On je isao u skolu ucenika u privredi a praksu je obavljao, jedno vrijeme, u slasticarni “Neboder” na C. Vili, kod naseg poslasticara cika Pere Jankovica. U tom periodu, a bilo je to krajem sezdesetih, nisam mogao primjetiti da Hasan nesto posebno voli loptu i sutanje. Naime, nasa raja kod “Nebodera” je svakodnevno igrala a poslije zna se kod cika Pere na kolace i spricer (boza+limunada). Komentarisali smo kako je bilo na igranju a Hasan je bio predan poslu a mi ga nismo nesto posebno zanimali. Mozda sto nismo bili njegova raja.
Mnogo godina kasnije sam saznao da je Hasan otvorio restoran pod imenom “Tabasko” na Kosevskom brdu. Znali smo otici tu mi bankari na dorucak, na Hasine specijalitete od kojih ja izdvajam sniclu u kajmaku sa gljivama. Mislim da je neko od raje, pokojni Dragan Stanic, ako se nevaram, pravio svecani svadbeni rucak u njegovom restoranu, Hasan je i tada dokazao da je vrhunski majstor svog zanata.
Mislim da se Hasan vise zainteresovao za sport i da je ta ljubav njegova za sportom krenula sa Kosevskog brda. Nisam siguran da li se Hasan prvo ukljucio u veliki ili mali fudbal. Pojavom naseg turnira Fis-Gol on je redovno prijavljivao njegovu ekipu Tabasko. Jedne prilike mi je rekao da mu je zao sto nikada nije osvojio nas turnir. “ Nisam siguran da li sam to volio vise radi sebe ili radi te djece sto su igrali za mene. Bili su sjajni i mislim da su to zasluzili” – bile su njegove rijeci.
FK Kosevsko brdo je dugo godina imalo pravog vodju u Hasanu, on je ulozio dosta u taj klub. I tu je imao neostvarenih zelja, pogotovo poslije kada je mislio da ce doci vrijeme da ulogom na dionicarski nacin stvori jedan respektabilan klub. Stupio je u kontakt sa odgovornim rukovodiocima iz Bosnalijeka ali ogranicenje zakonskih obaveza nije davalo mogucnosti da se ostvari ono sto je on imao u planu. Klub se ugasio jedno vrijeme, pa je ponovo poceo sa radom a da li egzistira danas nisam siguran.
Da se vratimo na mali fudbal. Za vrijeme naseg rada Hasan nam je bio prava podrska. Ne mogu se sjetiti da smo s njim ikada imali problema. Naprotiv, on je imao razumjevanja i kada smo zeljeli da uvedemo FIFA pravila na nas turnir a kasnije u liga prvenstva bio je uz nas i nase prijedloge. Kada smo formirali Udruzenje klubova malog fudbala Sarajevo nije bilo dileme ko ce biti clan Osnivacke Skupstine. Hajdarevic Hasan je bio respektabilan clan, cije se misljenje uvazavalo. Njegova ekipa je ucestvovala u svim takmicenjima koje je Udruzenje organizovalo. Nije zalio ni novac, ni vrijeme – sve za sport, fudbal i mali fudbal.
Nekako iznenada, bar za mene, Hasan je poceo da igra lopte. Ja sam ga gledao na malom fudbalu, bile su to prvo igre na terminima u Skenderiji a potom i na turnirima gdje su igrali veterani. Isto kao na sastancima, Haso je i na terenu bio veliki borac. Cak na parketu je znao da unese “viska” energije a kuku je bilo onome ko je isao sa njim u duel prsa u prsa. Sve je prastalo a pogotovo kada je igrao protiv Brace, Alije Hadziosmanovica. Mozete zamisliti te duele, da mi je cuti sada komentar kojim bi pocastio Gale sa Hrida nakon njihovog “klinča”, ovaj dvojac bespotednih (beskompromisnih) duela.
Posebna prica je Hasan i njegov odnos prema ljudima za vrijeme rata. On je i tu pokazao kakav je covjek. Nisam siguran da li je on vodio evidenciju ali u njegovom restoranu u FIS-u je stotine osoba bilo na jelu besplatno. Za taj period koji smo bili zajedno u Predsjednistvu FS Sarajevo, u ratu, organizovali smo mnoge turnire a i igrali za veteranske ekipe. Nakon utakmica isli smo vecinom kod njega u restoran. U takvim uslovima, sve to organizovati, mislim na turnire i te sjedeljke, bilo je nezaboravno. Policijski sat se nije postovao, po obicaju a tu su znale biti sve poznate licnosti koje su u to vrijeme ostale u gradu.
Hasana sam zadnji put vidjeo 2009 godine kada me je on pozvao da budem gost na TV Hayat povodom organizacije turnira u malom fudbalu a koji su organizatori nazvali Fis-Gol. Tu sam dao jednu kratku izjavu a volio bih da je uprilicen razgovor na tu temu, da se moze detaljnije objasniti sve sto je vezano za nas turnir. Ovako, bilo mi je drago da se igra turnir ali mi nije bilo po volji da se koristi nase ime za taj turnir. Mislim da mi zasluzujemo a i taj period naseg turnira da se zastiti ime, te da se pod tim nazivom ne organizuju turniri. Objektivno sve sto smo mi uradili i postigli sa turnirom Fis-Gol83-91 zasluzuje da ode u istoriju. Proci ce dosta vremena da neko organizuje turir u FIS-u kako smo mi to znali da uradimo. U svim naprednim drzavama tako nesto se zastiti i smjesti u zasluzenu istorijsku vrijednost.
Nas zajednicki prijatelj Ismet Bajric mi je rekao da Hasan danas zivi u Zagrebu i da vodi jedan restoran. On je uvijek bio vrijedan covjek i vjerujem da ce svojim radom postici uspjeh. Da ce i u Zagrebu biti cuveni gastronom, kao sto je bio u Sarajevu. Sto mu od srca zelim.
Adnan Muzurović (28. mart 2013)
FOTO ALBUM:
Prva gradska liga grada 1990 godine u organizaciji UKMF Sarajevo. Ekipa Tabasko, stoje s lijeva: Admir Selvic, Said Fazlagic, Hasan Hajdarevic, Edin Velagic i NN. Cuce: pok.Zvjezdan Zulcic, Zeljko Bozovic, Sabit Sljivo, Sabahudin Karic i Admir Adzem. Foto i potpis: Sabit Sljivo
Ekipa Tabaska na turniru Fis-Gol 1990 godina
Ratna ekipa Tabaska u kojoj je igrao Hasan Hajdarevic
FIS-GOL TIM
Sarajevo, 21.07.2023.