Bosni su potrebne fundamentalne promjene
Zatvaranje OHR-a u Bosni treba biti usko povezano s procesom pristupanja EU.
Ključna prekretnica za Bosnu i Hercegovinu leži u povezivanju zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) s procesom pristupanja EU. U suprotnom, zemlja rizikuje da ostane zarobljena u sistemu dejtonskog tipa koji nije sposoban za reforme.
Bosna i Hercegovina je država bez pobjednika – to ne mora nužno biti loša stvar. Međutim, etnonacionalističke stranke sprječavaju konsenzus u političkom centru. Dejtonski sistem je prvenstveno podsticao klijentelističke strukture i korupciju.
Da bi se stvorila funkcionalna država i efikasno se borila protiv korupcije, Bosni su potrebne fundamentalne promjene. Treba istaknuti tri od njih:
- Kolektivno predsjedništvo treba transformirati u funkciju jednog predsjednika.
- Umjesto principa konsenzusa, većina mora biti u mogućnosti odlučivati – u suprotnom, svaka reforma ostaje podložna vetu manjine.
- „Dom naroda“ (Nacionalno vijeće) treba biti ograničen na kulturni nivo i više ne bi trebao biti u mogućnosti blokirati svaku nacionalnu odluku.
Nakon ovih fundamentalnih reformi, dalje potrebne promjene će također biti lakše provesti.
Uloga međunarodne zajednice
Budući da je EU de facto uključena u geopolitičko takmičenje za Zapadni Balkan, mora pokazati veću asertivnost. Evropska mentorska zemlja, poput Slovenije, Irske ili Danske, trebala bi pratiti Bosnu na njenom putu ka članstvu u EU.
Konkretno, to znači:
- Zajednički stručni timovi iz mentorske zemlje i Bosne će razviti pravne okvire koje zahtijeva EU.
- Ovi dokumenti će proći redovni parlamentarni proces u Bosni.
- U slučaju blokade ili zastarjelog postupanja, Visoki predstavnik će intervenirati kako bi osigurao da evropski put ne bude ugrožen.
EU bi trebala dati Visokom predstavniku mandat da raspiše referendum kao krajnju mjeru ako jedna od etničkih grupa bojkotuje proces reformi. Međutim, referendum treba koristiti samo kao krajnju mjeru, kada institucionalna blokada trajno sprječava bilo kakvo demokratsko donošenje odluka. Moć zajedničkih briga
Ključ uspjeha ne leži samo u ustavnim tekstovima, već u fokusiranju na ono što ujedinjuje sve građane: zagađene rijeke i šume – svima je potrebna čista voda i netaknuta priroda. Turizam ne poznaje etničku pripadnost – svi ovise o posjetiocima i funkcionalnoj infrastrukturi.
Regionalne veze koje prevazilaze etničke granice nalaze podršku tamo gdje jačaju zajedničko blagostanje. Oni koji raspravljaju o zajedničkim ekološkim i ekonomskim potrebama obezvređuju one populiste koji samo iskorištavaju razlike. Rijeke teku milenijumima bez obzira na etničke ili vjerske granice.
Dijaspora kao saveznik
Bosanska dijaspora (otprilike 1,5-2 miliona ljudi, više od broja stanovnika entiteta) je ekonomski uspješna i politički mobilizirajuća. Njen glas bi se trebao čuti u Evropskom parlamentu – kao dodatna poluga za prevazilaženje zastoja u domaćoj politici.
Zaključak
Zatvaranje OHR-a ne smije biti samo po sebi cilj, već kulminacija dubokog procesa reformi: transformacija kolektivnog predsjedništva, vladavina većine umjesto etničkih veta, evropska zemlja mentor i, prije svega, fokus na zajedničke brige naroda. Tada će Bosna biti spremna ne samo za EU – već i za sebe samu.
Autor: Siradj Duhan
FIS-GOL TIM
Beč, 02. juni 2026