Da li može neki bh nogometni klub slijediti njihov primjer
Norveški FK Bodø/Glimt je tipičan primjer skandinavskog kluba, čiji tim je kombinacija iskusnih domaćih igrača sa mladim talentima i strancima kao neophodnim pojačanjima.
Takođe, snaga ovoga tima je trener koji ih vodi već desetu sezonu. Što znaći kontinuitet u radu. Što ih čini jednim od najstabilnijih timova u Norveškoj i redovnim učesnikom evropskih takmičenja.
Od 26 igrača u rosteru pet su stranci (oko 20 %). Kod naših premijerligaških klubova u rosteru je oko 45 % domaćih igrača. Uspjeh u evropskim takmičenjima ovoga norveškog kluba pokazuje da i klub iz malog grada (oko 50. 000 stanovnika) može postati evropski faktor. Naravno, ako ima jasnu viziju i stabilan kontinuitet u svim segmentima bitnim za razvoj i napredak tima.
Zašto ovaj norveški fudbalski klub Bodø/Glimt ima u rosteru većinu domačih igrača ? Kako piše Norveška sportska štampa, ovaj klub ima veoma razvijen omladinski pogon. Inače, norveški savez i klubovi ulažu u fudbalske akademije i prate razvoja lokalnih talenata a po tome je posebno poznat Bodø/Glimt. Takođe, zadovoljavajuća je finansijska stabilnost klubova i lige sa jasnim pravilima, pa klubovi ne moraju „kupovati jeftine strance“ da bi popunili roster. Nepisano je pravilo da identitet norveških klubova grade domaći igrači uz određenu potporu angažovanjem stranih igrača.
A zašto bh. premijerligaški klubovi imaju angažovanih više od 50% stranaca? Prije svega, to je dozvolilo pravilo koje je donio N/F S BIH gdje se kaže da igrači sa područja bivše nam države Jugoslavije nisu stranci. To direktno utiče na status domaćih igrača, posebno mladih. Takođe, nedostatak kontinuiteta i jasne strategije u vođenju tima tj. česte promjene šefova struke. Što opet uzrokuje promjene u rosteru i angažovanje novih, prije svega sa strane igrača, bez jasne strategije. Finansijska nestabilnost u klubovima pa sportski agenti nude “jeftine strance“ koji su spremni da igraju za manje iznose. Takođe, menadžment kluba traži brza rješenja pred sezonu i tokom sezone. Umjesto dugoročnog razvoja, klubovi se oslanjaju na trenutne transfere kao brzi put do boljih takmičarskih rezultata.
Uspjeh u evropskom takmičenju dokazuje da ovaj norveški klub je dobar primjer koji pokazuje da lokalni identitet i sistemski rad plus jasna strategija donose dugoročne rezultate.
Pitanje – Da li može neki od bosanskohercegovačkih premijerligaških klubova slijediti ovaj primjer? Vjerovatno može i hoće, prije svega ako N/F S BIH svojim odlukama u interesu bh. fudbala usmjeri klubove u tom pravcu.
Autor: Senad Kreso
FIS-GOL TIM
Mostar, 16. mart 2026