Na sjednici Ministarskog Savjeta Kraljevine Jugoslavije, održane 03.08.1932.godine, zemljište na uglu Mis Irbijeve i Benevolencije dodjeljeno je Sokolskom društvu Matica iz Sarajeva zbog izgradnje sokolskog doma i vježbališta.
U narednim godinama, na prostoru 2860 m2, je izgrađen Sokolski dom ili današnji FIS. Tokom 50-tih, 60-tih i 70-tih FIS postaje sportsko i kulturno sjedište grada.
Objekat FIS ima salu za sportske igre, gimnastičku salu, salu za borilačke sportove i vanjsko igralište za loptačke sportove.
U ovih 80 i nešto više godina od kada FIS postoji mnogim generacijama Sarajlija je ova ustanova bila drugi dom. Vjerovatno da postoji na desetine hiljada priča, anegdota, događaja vezanih za ovaj svojevrstan spomenik kulture i da ih nabrajati prosto nije moguće. Ipak, neki momenti se nezaboravljaju.,,
… Za Sarajlije je FIS bio i mjesto prvih igranki i teferića. Prema riječima Mufida Garibije sarajevskog arhitekte, inače dobrog poznavaoca starog Sarajeva, FIS je bio mjesto u kome su se pojavili INDEXI kao odgovor na pojavu Beatlesa šezdesetih godina prošlog vijeka. Od opjevanih sarajevskih sijela i teferića, preko austrijskih orkestara, pa do pojave komercijalne muzike, oblikovali su se sarajevska muzička scena i različiti običaji zabavljanja. Tako se sredinom prošlog vijeka i pojavio trend organiziranja igranki. Na tome se radilo sistematski, jer je država kroz muziku i zabavu željela da privuče mlade društvenim aktivnostima, poput radnih akcija. Garibija dalje kaže da je naš grad još u 16 vijeku začeo kulturu kafana u ovom dijelu Evrope, kao i u 20 vijeku kulturu kafića, po čemu je prednjačio u bivšoj Jugoslaviji. U kafićima su se slično kao i u domovima kulture održavale igranke…
… Posebno mjesto u FIS-u je imao mali fudbal. U početku su tu organizovane lige radnih organizacija, pa mjesnih zajednica a onda u drugoj polovini sedamdesetih turniri kafića. Posebno mjesto pripada organizaciji turnira Fis-Gol. Na tom turniru igrali su svi poznati igrači sarajevskog fudbala, izuzimajući legendarnog Safeta Sušića (otišao profesinalno igrati u Francusku a u vrijeme održavanja turnira koristio godišnji odmor na drugim mjestima).
Ali bili su tu ostali majstori nogometne/fudbalske igre, počev od onih koji su bili reprezentativci Jugoslavije: Baljić Mirsad, Baždarević Mehmed, Hadžibegić Faruk, Janjuš Slobodan, Katanec Srećko, Mihajlović Radmilo, Pašić Predrag i Šabanhadžović Refik. A onda reprezentativci Bosne i Hercegovine i Jugoslavije u malom fudbalu: Dragojlović Željko, Habibija Dževad, Janjoš Mehmed, Marvan Mirko, Milićević Damir, Pašić Predrag, Pržulj Zoran i Vujadinović Goran, a pomocni trener tadasnjim selektorima reprezentacija bio je Muhamed Poričanin.
U nastavku neka imena koja su obilježila sarajevski mali fudbal u periodu sedamdesetih i osamdesetih godina u Sarajevu: Fuad Švrakić, Vahid Avdić, Faik Kolar, Senad Hodžić, Željko Bojić, Zoran Pržulj, Mehmed Janjoš, Nebojša Novaković, Zijad Švrakić, Mehmed Šljivo, Zoran Bilić, Dragan Vlaški, Edin Bahtić, Haris Škoro, Ivan Lušić, Nihad Milak, Milomir Odović, Rade Simić, Ferid Radeljaš, Kemal Alispahić, Ismet Bajrić, Abdel Bešović, Dragoslav Vukadin, Haris Jaganjac, Dane Kuprešanin, Nedim Tutić, Edhem Dalipagić, Ahmed Radžo, Emir Karamehmedović, Damir Milićević, Safet Hodžić, Dragan Radović, Ismet Sijerčić, Fuad Kumro, Miroslav Prajzler, Dževad Habibija (Mostar), Muriz Domić, Fahrudin Bajrić (Zenica), Marin Ćorluka (Grude), Midhat Ferhatović (Tuzla), Hakija Mršo, Vladimir Luković, Almir Turković, Đelo Muharemović, Željko Dragojlović, Goran Vujadinović, Mirko Marvan, Zvijezdan Zulčić, Bruno Jurić, Fadil Žerić, Amir Misimović, Zoran Janjetović, Drazen Klačar, Milan Lacković, Mevludin Lukavac, Nebojša Šešlija, Edin Velagić, Radoslav Golubović, Amir Đapo, Željko Božović, Senad Mehičević, Avdić Ramiz, Enver Bilalović, Zoran Glasović, Zlatan Grabovica, Emir Travljanin, Miki Sarafijanović, Vlastimir Karišik, Tarik i Ahmed Korjenić, Nihad Kovačević, Zdenko Raguž, Nijaz Memić, Jovan Milošević, Nuradif Nargilić, Adnan Muzurović, Muhamed Poričanin, Zoran Ratković, Mirza Hasanefendić, Zlatan Terzić, Dževad Pulić, Željko Železnik, Nedžad Mujičić, Ejup Džeko, Ahmed Čolić, Ljubo Kalaba, Mustafa Kamber, Goran Đurđević, …….
Napisao: Kemal Alispahić
NAPOMENA: Komplet priču o FIS-u za razdoblje 1932 do 1994 godine možete pročitati u knjizi “Fis-Gol, Više od igre”
FIS-GOL TIM
Sarajevo, 06.08.2026.